U periodu od 24. do 26. aprila, Inicijativa mladih za ljudska prava organizovala je u Bijelom Polju regionalni susret posvećen dijalogu i umrežavanju žrtava ratnih zločina, njihovih porodica, predstavnika organizacija civilnog društva, kao i drugih zainteresovanih učesnika iz regiona.
Kroz pažljivo osmišljen trodnevni program, susret je otvorio prostor za razmjenu ličnih iskustava, profesionalnih praksi i refleksija o tome kako danas, više od tri decenije nakon ratova 90-ih, pristupati pitanjima suočavanja s prošlošću. Učesnici su zajednički promišljali o izazovima sa kojima se susreću u svom radu, ali i o naučenim lekcijama, greškama iz prethodnog perioda i primjerima koji danas mogu poslužiti kao osnova za odgovorniji i inkluzivniji pristup.
Program je započeo interaktivnim dijalogom koji je podstakao sve učesnike da aktivno doprinesu razgovoru. Kroz otvorenu razmjenu, pokrenuta su pitanja o tome šta zaista doprinosi izgradnji povjerenja u zajednicama pogođenim ratom, koji pristupi daju rezultate, sa kakvim se preprekama učesnici suočavaju u radu, bilo da dolaze iz institucija, društvenog konteksta ili medijskog prostora, te kako danas komunicirati ove teme mladim generacijama na način koji je relevantan i razumljiv.
U okviru programa organizovan je i obilazak spomenika posvećenog žrtvama zločina u Štrpcima, koji se nalazi centru Bijelog Polja. Obilazak je vodio Demir Ličina, predsjednik udruženja „Štrpci protiv zaborava“ i jedan od inicijatora podizanja spomenika, koji je učesnicima približio kontekst zločina, kao i proces nastanka spomenika, od inicijalne ideje i administrativnih procedura do brojnih izazova i prepreka sa kojima su se suočavali. Kroz njegovo izlaganje, učesnici su imali priliku da bolje razumiju značaj ovog mjesta sjećanja za lokalnu zajednicu, ali i širi proces memorijalizacije i priznavanja žrtava.
Centralni dio susreta činile su dvije tematske sesije koje su otvorile prostor za dublju analizu ključnih pitanja.
Prva sesija bila je posvećena novim narativima i načinima na koje danas govorimo o ratovima 90-ih. Diskusija je bila usmjerena na preispitivanje postojećih pristupa i traženje odgovora na pitanje kako, nakon više od 30 godina, razvijati odgovorne i uključive narative koji istovremeno poštuju iskustva žrtava i doprinose izgradnji mira. Poseban fokus bio je na radu sa mladima i ulozi obrazovnog sistema, kao i na potrebi da se pronađe balans između očuvanja činjenica i sprečavanja njihove politizacije ili zloupotrebe. U okviru ove sesije govorili su Kristina Žugić (Inicijativa mladih za ljudska prava Crna Gora), Senna Šimek (bivša direktorica Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatska i doktorandica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu) i Amina Sejfić (Centar za postkonfliktna istraživanja, Sarajevo), dok je moderator bio Ivan Radulović (Građanska alijansa). Učesnici su istakli da se pristupi suočavanju s prošlošću moraju mijenjati i prilagođavati savremenom kontekstu, posebno kada je riječ o radu sa mladima. Tradicionalni načini komunikacije ne dopiru isto do mlađih generacija, te je neophodno koristiti nove formate i jezike – uključujući digitalne platforme, umjetnost i lične priče. Naglašena je važnost zasnivanja narativa na činjenicama i iskustvima žrtava, ali i potreba da se oni oblikuju na način koji doprinosi razumijevanju, a ne produbljivanju podjela. Takođe je ukazano na nedovoljnu uključenost obrazovnog sistema, pri čemu su udžbenici i formalno obrazovanje prepoznati kao prostor koji još uvijek ne daje adekvatan i uravnotežen prikaz ratova 90-ih.
Druga sesija bila je fokusirana na memorijalizaciju i kulturu sjećanja kao ključne elemente u oblikovanju društvenog odnosa prema prošlosti. Diskusija je obuhvatila uticaj trenutne društvene i političke klime na način na koji se govori o ratnim zločinima, kao i pitanje da li se prostor za dijalog o žrtvama danas širi ili sužava. Učesnici su analizirali dosadašnje prakse memorijalizacije u regionu, ističući pozitivne primjere, ali i ukazujući na nedostatke, propuštene prilike i greške iz kojih je moguće učiti. Posebna pažnja posvećena je izazovima negiranja zločina i relativizacije patnje žrtava u javnom prostoru, kao i ulozi institucija u izgradnji inkluzivnog i odgovornog sjećanja. U diskusiji su učestvovali Jovana Kolarić (Fond za humanitarno pravo), Midheta Kaloper (Udruženje žrtava rata Foča 92–95), Marinko Đurić (Udruženje žrtava „Kosmetski stradalnici“) i Amina Murić (Inicijatva mladih za ljudska prava) uz moderaciju Demir Ličina (Štrpci protiv zaborava). Učesnici su se saglasili da je memorijalizacija u regionu i dalje fragmentisana i često podložna političkim uticajima, zbog čega ne uspijeva u potpunosti da odgovori na potrebe svih žrtava. Učesnici su naglasili da memorijalizacija ne smije ostati na simboličkom nivou, već da mora biti praćena konkretnim politikama priznanja, podrške i edukacije. Posebno je istaknuta potreba za odlučnijom reakcijom na negiranje zločina i relativizaciju patnje žrtava u javnom prostoru, kao i za većim angažmanom institucija koje bi trebale preuzeti aktivniju ulogu u izgradnji inkluzivne i odgovorne kulture sjećanja.
Završni dio susreta bio je posvećen razmatranju budućih pravaca djelovanja i mogućnosti jačanja regionalne saradnje. Učesnici su istakli značaj umrežavanja i međusobne podrške, kao i potrebu za razvojem novih pristupa, uključujući korišćenje umjetnosti i filma kao alata za komunikaciju i edukaciju. Takođe je naglašena važnost zagovaranja izmjena zakonodavnog okvira, posebno u dijelu koji se odnosi na sankcionisanje negiranja ratnih zločina. Istaknuto je da ovakvi susreti imaju ključnu ulogu ne samo u osnaživanju žrtava i njihovih porodica, već i u približavanju ovih tema mlađim generacijama.
Na kraju svakog dana organizovane su refleksivne sesije, koje su učesnicima omogućile da podijele utiske, obrade teme otvorene tokom dana i dodatno prodube međusobno razumijevanje i povezanost.
Ova aktivnost realizovana je u okviru projekta Inicijative mladih za ljudska prava „Mapiranje sjećanja kroz put dijaloga i priče žrtava“, u sklopu regionalnog programa „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Stavovi izneseni tokom ovog susreta pripadaju učesnicima i ne odražavaju nužno stavove Inicijative mladih za ljudska prava, Evropske unije ili UNDP-a, niti se mogu smatrati njihovim zvaničnim stavovima.
