Danas obilježavamo Međunarodni dan nestalih osoba i ponovno skrećemo pažnju na ovo pitanje ljudskih prava koje još uvijek pogađa brojne zajednice, te rodbinu i prijatelje nestalih osoba u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.
Tokom ratova 1990-ih godina na području nekadašnje Jugoslavije nestalo je više od 40 000 osoba, od kojih je 70% već pronađeno uz pomoć Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) i međunarodne zajednice. Preostalih 30%, odnosno oko 11 300 osoba, još uvijek se vode kao nestali zbog, između ostalog, prisilnih nestanka i raseljavanja te drugih teških kršenja ljudskih prava, poput zločina protiv čovječnosti, genocida, nezakonitog progona i pritvaranja počinjenih za vrijeme ratova devedesetih.
Jedan od glavnih postulata tranzicione pravde je pravo na istinu, ili “obaveza država da otkriju, kako žrtvama, tako i zajednici, sve činjenice i okolnosti u vezi sa ozbiljnim kršenjima ljudskih prava”. Pravo na istinu primjenjuje se na sva kršenja ljudskih prava, a posebno na prisilne nestanke u slučaju kojih rodbina žrtava traži informaciju o sudbini svojih najmilijih i lokaciji njihovih posmrtnih ostataka.
Pozitivan korak prema realizaciji ovog prava, kao i prema priznavanju uloge i odgovornosti država, napravljen je 2014. godine kada su predsjednici Hrvatske, Crne Gore i Srbije te predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine potpisali Deklaraciju o ulozi države u rješavanju pitanja osoba nestalih kao posljedica oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava. Dalji napori rezultirali su potpisivanjem Okvirnog plana od strane državnih institucija odgovornih za potragu za nestalim osobama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji, u kojem je opisan i formalizovan plan regionalne saradnje i strategije usmjerene ka pronalaženju nestalih osoba u cijeloj regiji. Prema Planu, ubrzo je osnovana i Grupa za nestale osobe (MSG) koju su činile navedene institucije. Ova skupina, uz podršku i pomoć ICMP-a i međunarodne zajednice, realizovala je i implementirala niz uspješnih projekata i mehanizama, poput baze podataka o aktivnim slučajevima nestalih osoba iz sukoba na teritoriji nekadašnje Jugoslavije, što je značajno povećalo učinkovitost istražnih procesa.
Ipak, politička i finansijska podrška kao i regionalna saradnja između vlada država i dalje nisu dostatna dok pitanje nestalih osoba ostaje političko pitanje. Istrage, razmjena informacija o nestalim osobama i (masovnim) grobnicama te regionalna saradnja u potrazi za nestalim osobama i dalje su politizovani procesi korišćeni za političku manipulaciju i pregovaranje od strane političkih elita u svim državama regije. Umjesto da prioritiziraju potragu za nestalim osobama i ostvarivanje prava porodica žrtava nad političkim pitanjima, politički predstavnici nastavljaju trgovati, uskraćivati ili negirati posjed informacija o nestalim osobama koje pripadaju “drugoj” etničkoj skupini i/ili onima koji su nestali prilikom zločina ili kršenja ljudskih prava koje su počinile oružane snage države čiji su predstavnici.
Kako sve više vremena prolazi od završetka sukoba u nekadašnjoj Jugoslaviji te rodbina nestalih osoba, svjedoci i počinitelji stare, pitanje pronalaženja nestalih osoba postaje sve važnije i vremenski osjetljivije te zahtijeva bezrezervnu podršku i saradnju svih zemalja, njihovih vlada i državnih institucija. Stoga YIHR Bosna i Hercegovina, YIHR Crna Gora, YIHR Hrvatska, YIHR Kosovo i YIHR Srbija pozivaju vlade, državne institucije i političke predstavnike da:
- prioritiziraju pronalazak nestalih osoba nad političkim interesima te prestanu trgovati i eksploatisati bol i patnju rodbine nestalih osoba radi političke koristi
- održe svoju obavezu da otkriju “sudbine nestalih na način koji je u skladu s ljudskim pravima i vladavinom prava” koju su službeno potvrdili kroz Deklaraciju iz 2014. godine
- bezrezervno politički i finansijski podrže Grupu za nestale osobe u njihovim i naporima članica institucija da pronađu nestale osobe te da bezuslovno surađuju s ICMP-om u tom procesu
- razviju strategije i promotivne kampanje kako bi podigli svijest javnosti o postojanju baze podataka koja sadrži sve aktivne slučajeve nestalih osoba za koje svaki građanin_ka može anonimno dostaviti informacije o svakom slučaju ili lokaciji masovne ili pojedinačne grobnice
- bezrezervno podrže, realizuju i zagovaraju regionalnu saradnju u pronalaženju svih nestalih osoba, bez obzira na njihovu etničku pripadnost
- osiguraju da počinitelji prisilnih nestanaka budu privedeni pravdi, a ako budu osuđeni, da budu sankcionisani na način proporcionalan težini počinjenih djela.
