Povodom Međunarodnog dana nestalih, 30. avgusta, Inicijativa mladih za ljudska prava izražava veliku zabrinutost jer još uvijek nijesu rasvijetljene sudbine nestalih tokom ratnih dešavanja 90-ih.
Ratna dešavanja za vrijeme 90-ih godina kao i raspad bivše Jugoslavije, dovela su do povećanog broja prijava nestalih osoba. Sudbina nestalih za vrijeme rata predstavlja izvor velike patnje i bola porodica nestalih, posebno ako uzmemo u obzir da država Crna Gora ne priznaje porodice žrtava ratnih zločina kao civilne žrtve rata. Zbog toga oni ne mogu da ostvare ni materijalnu nadokanadu za duševne boli, jer lica koja su izvršavala zločine nijesu privedena pravdi, a tijela stradalih članova porodice nijesu pronađena. Nevidljivi za naš sistem, članovi porodica nestalih nemaju nikakvu materijalnu, zdravstvenu niti psihosocijalnu podršku institucija. Nekažnjivost izvršilaca ratnih zločina produžava agoniju i patnju članova porodica žrtava.
U optužnici koja je dostupna u Informaciono-dokumentacionom centru (IDC), za ratni zločin „Deportacije“ navodi se da je tokom istrage utvrđeno „…da su u periodu od 17.05. do 27.05.1992. godine u Centrima bezbjednosti Nerceg Novi i Bar i Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj, ovlašćeni policijski službenici lišili slobode određeni broj lica, državljana BiH, koji su prethodno došli u Crnu Goru, kako bi izbjegli ratna dešavanja u BiH, te da su isti imali status „izbjeglica“…“ Od 79 deportovanih lica, Deportacije je preživjelo 12 osoba, dok se ostali vode kao nestali. U slučaju „Štrpci“, oteto je 20 lica, od kojih je 19 Bošnjaka i jedna nepoznata osoba. Svih 20 je ubijeno, a do sada su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri osobe. Na osnovu informacija koje je prikupio Informaciono-dokumentacioni centar, 11 osoba je oteto 1993. godine u Bukovici.
Prema podacima iz 2019. godine, Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore trenuntno potražuje 51 lice koje je nestalo za vrijeme oružanih sukoba i od tada nije bilo novih pronalaska nestalih osoba. Pozivamo navedenu Komisiju da javnosti da na uvid rezultate svog rada, kao i objašnjenje zašto ni nakon tri decenije tijela brojnih žrtava ratnih zločina nisu pronađena.
Crna Gora je dužna da uloži veći napor u rasvetljavanju ratnih zločina i u kažnjavanju izvršioca. Zato tražimo da Specijalno državno tužilaštvo ponovo otvori istrage zatvorenih slučajeva ratnih zločina i izvede zločince pred lice pravde.
Koordinatorka Informaciono-dokumentacionog centara
Mehdina Kašič Šutković
