Povodom dvadeset i sedme godišnjice VRO Oluja, regionalna mreža Inicijative mladih za ljudska prava poziva institucije u Hrvatskoj i Srbiji da više sarađuju po pitanju ostvarenja prava i pravde za žrtve ratnih zločina te da najviši državni zvaničnici zemalja pogođenih ratovima devedesetih ozbiljnije, odgovornije i hrabrije doprinose izgradnji mira i odgovornog suočavanja s ratnom prošlošću.
Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava iz 2001. godine tokom i nakon VRO Oluja ubijeno je više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća. Iz straha za ličnu sigurnost kao i na nagovor krajinskih vlasti Hrvatsku je tada napustilo više od 150.000 njezinih dotadašnjih stanovnika, uglavnom Srba. Njihova je imovina uništavana ili pokradena, a povratak im je de facto onemogućen.
Prema podacima FHP, oko 10 000 civila izbjeglih iz Hrvatske i BiH tokom leta 1995. godine pripadnici MUP-a Srbije su privodili i potom izručivali vojnim vlastima tadašnje Republike Srpske Krajine (RSK) i Republike Srpske (RS). Ovakva prisilna mobiliziranja, koja su predstavljala najgrublju povredu Konvencije Ujedinjenih naroda o statusu izbjeglica kao i Zakona o izbeglicama u Srbiji, rezultirala su gubitkom najmanje 54 života kao i teškim tjelesnim povredama i psihičkim posljedicama po veliki broj mobiliranih muškarca. U periodu od avgusta do kraja septembra 1995. godine, MUP Srbije je predao oko 5.000 izbeglica kampu za obuku Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana, gde su izbeglice prolazile kroz psihičku i fizičku torturu.
Nijedna žrtva „Oluje” u Srbijii nema status civilne žrtve rata iako čelnici Srbije posljednjih godina na službenim komemoracijama govore o neophodnosti sjećanja na žrtve Oluje. Žrtve srpske nacionalnosti su, nažalost, još uvek taoci svake vlasti u Srbiji a njihovim pričama, sudbinama i položajem se manipuliše zarad političke koristi putem medija, umjetnosti i nastupa najviših zvaničnika.
Pred sudovima u Republici Hrvatskoj, povodom zločina tokom i nakon VRO Oluja donesene su samo dvije osuđujuće pravosnažne presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratne zločine protiv ratnih zarobljenika u Prokljanu i Mandićima te za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Kijanima kod Gračaca prema podacima Documente – Centra za suočavanje s prošlošću iz 2021.
Izostanak blagovremenog djelovanja pravosuđa RH postao je posebno vidljiv široj javnosti u maju 2022. godine kad je tužilaštvo Republike Srbije podiglo optužnicu protiv pilota hrvatske vojske za bombardovanje civila na Petrovačkoj cesti kod mjesta Kapljuh u selu Bravsko te u mjestu Svodna u Bosni i Hercegovini, u avgustu 1995. Godine. Saučešće prema žrtvama od strane najviših državnih zvaničnika u Hrvatskoj je izostala.
Znamo da društvo utemeljeno na nepriznavanju svojih grešaka iz prošlosti nema perspektivu mirne budućnosti i odlučno ispunjavamo našu kolektivnu odgovornost da javno pozivamo nadležne institucije da doprinesu saznanjima o istini i da donesu pravdu žrtvama.
Iz tog razloga, zahtijevamo:
- Od tužilaštava u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini da bolje i temeljnije sarađuju na procesuiranju počinioca zločina tokom i nakon VRO Oluja.
- Od Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske da se prošle godine doneseni Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata s pratećim Pravilnikom primjenjuje u duhu ustava, ne diskriminišući nijednu žrtvu temeljem njenog identiteta, nacionalnog, etničkog ili bilo kojeg drugog, a od Narodne skupštine Republike Srbije da donese zakon o civilnim žrtvama rata koji bi omogućio i olakšao ostvarivanje njihovih prava i statusa, zagarantovanih ustavom i međunarodnim aktima važećim u Srbiji
- Od premijera i predsjednika Republike Hrvatske da upute iskreno i javno izvinjenje žrtvama ratnih zločina koje su počinile snage Republike Hrvatske za vrijeme i nakon VRO Oluja, a od predsjednika Republike Srbije da uputi izvinjenje građanima koji su izbjegli iz Hrvatske 1995. godine, a prisilno su mobilizovani od strane policije i paravojnih formacija. U tome im može pomoći priručnik za političare ‘Kako se ispričati za zločine’ koji je izradila Inicijativa mladih za ljudska prava.
- Od najviših političkih predstavnika, da se suzdrže od umanjivanja i relativizacije činjenica koje se odnose na počinioce i žrtve ratnih zločina, a da pažnju i javni prostor koriste za izražavanje saučešća sa svim žrtvama
- Da na obilježavanju vojnih operacija, državni zvaničnici ne zaobilaze javno istaknuta imena svih stradalih civila, naših sugrađana neovisno o njihovoj nacionalnosti i/ili entitetu, a koji su za vrijeme vojnih operacija ubijeni
- Da se ne odlikuje državnim odlikovanjima optuženike i osuđenike za ratne zločine pred domaćim i drugim sudovima neodgovorno se tako ponašajući prema žrtvama zločina te ratnim veteranima koji su ratovali u skladu s odredbama i standardima međunarodng humanitarnog prava
- Da se u školske kurikulume, posebice nastave istorije, uvrste i činjenice iz ratne prošlosti koje ne služe kao ponos, već upravo suprotno, predstavljaju nacionalnu sramotu za koju mladi moraju znati kako bi znali što je istina i kako bi uticali na neponavljanje
Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Kosovu jasno vam poručuje – ne ostavljajte nam društvo opterećeno prošlošću i podjelama, mržnjom i nacionalizmom! Na lekcijama iz prošlosti, odgovorno, odlučno i hrabro stvarajte bolju sadašnjost i budućnost utemeljenu na saradnji i međusobnom poštovanju.
Premladi da se sjećamo, odlučni da nikad ne zaboravimo.
