Danas je u Građanskoj kući održan okrugli sto pod nazivom “Žene i tranziciona pravda: perspektive i izazovi”, na kojem su učesnici iz različitih oblasti govorili o ulozi žena u procesima suočavanja s prošlošću, prevazilaženju trauma i izgradnji pravednijeg društva.
Sabina Muratović, predsjednica Foruma žena Bošnjačke partije, istakla je da su “iskustva žena koje su proživjele ratne traume često ostala neprepoznata, što je dodatno otežalo njihovo osnaživanje i aktivno uključivanje u procese tranzicione pravde. Žene u ratu su bile heroine, najmonstruozniji događaji u ratu su se dešavali ženama. Bile su masovne žrtve seksualnog nasilja i silovanja, što je kasije Međunarodni sud proglasio zločinom protiv čovječnosti.”
Ljupka Kovačević, aktivistkinja NVO ANIMA, naglasila je da “bez aktivnog uključivanja ženskih organizacija i prepoznavanja rodne dimenzije u procesima tranzicione pravde, društvo neće postići istinsko pomirenje i reparaciju za sve žrtve. Ženski sud istražuje nasilje, od ratnih zločina do današnjice, jer se oblici ratnog nasilja nastavljaju i danas. Žene u Crnoj Gori, kao posljedica kriminalne privatizacije, suočavaju se s ekonomskim nasiljem i spadaju među najugroženije. Među njima su i žene koje su pretrpele nasilje, kao i one koje su reagovale na ekonomsko nasilje. U Crnoj Gori je bilo predviđeno da Ženski sud podstakne istragu nakon održavanja, ali to nije realizovano, jer nije izazvalo interesovanje relevantnih institucija.”
Nataša Nelević, književnica i autorka filma “Šagargur”, ukazala je na važnost feminističke pravde: „Feministička pravda je jako važna jer kada se desi masovno kršenje ljudskih prava, govoriti o ženama i izloženosti žena kršenju ljudskih prava i zločinu, čine žene vidljivima, jer jesu nevidljive. Koncept elementarne pravde zahtijeva da znamo ko je sve izložen nasilju. Feministički pristup ide u prilog osnovnoj elementarnoj etici. Žene su na Golom otoku, čime se bavimo u našem filmu, bile ponižavane i neprestano se atakovalo na njihov ženski identitet. Nasilje je uvijek kontekstualizovano. Feministički pristup pravde nam daje uvid u tu lepezu nasilja kroz koje su svi prošli, ne samo žene. I to je u interesu i tranzicione pravde i feminizma.
Vuk Maraš, izvršni direktor BIRN-a Crna Gora, zaključio je da neefikasnost institucija u procesuiranju zločina, posebno seksualnog nasilja, ostavlja duboke posljedice po žrtve, ali i po društvo u cjelini, čime se dodatno produbljuje nepravda. “Istorija nas u školi nije naučila ni o čemu o devedesetim. Sad smo uzeli sve te muke i traume, da se sa njima suočimo, i na mladima je da se sa time izbore. I svako trenutno manipuliše svojom patnjom i bolom, ne uzimajući u obzir svoju krivicu. To dovodi do toga da imamo mlade koji mrze nekoga na osnovu etničke pripadnosti. Naše nesuočavanje na pravi način sa prošlošću dovodi to situacije koju smo imali nedavno u Foči. Slušaj Foče smo mi iz Birna istraživali jer je mlada osoba zamalo izgubila život zbog našeg nesuočavanja sa ratnom prošlošći i osoba koja nije osuđena kad je trebalo, ratni zločinac, Ranko Radulović zamalo je ponovo uništio nečiji život.”
Današnji događaj dio je projekata koji sprovode Inicijativa mladih za ljudska prava i Građanska alijansa, a koji su podržani kroz regionalni projekat „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji se realizuje uz finansijsku podršku Evropske unije. Projekat sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
